Saturday 19th October 2019
x-pressed | an open journal
May 14, 2014
May 14, 2014

Što se krije u Transatlantskom partnerstvu (TTIP)?

Translator: Idemo dalje
This article is also available in: elenesfrpt-pt
Što se krije u Transatlantskom partnerstvu (TTIP)?

TTIP, TAFTA ili Transatlantsko partnerstvo za trgovinu i investicije predstavlja ugovor o slobodnoj trgovini i investicijama između EU i USA koji se upravo pregovara.

EU i USA zajedno predstavljaju 60 % svjetskog BDP-a, 33 % globalne trgovinske razmjene i 42 % globalne razmjene usluga.

Europska komisija procjenjuje kako će TTIP ojačati ekonomiju EU za 120 milijardi Eura a ekonomiju USA za 100 milijardi eura.

Istraživanja Komisije se međutim zasnivaju na nerealnim varijablama i ne razmatraju odnos dobiti-gubitka između eventualnog profita i utjecaja regulative harmonizacije; nisu uzeti u obzir dodatni troškovi sudskih parnica investitora protiv država (argumentaciju pogledajte ovdje).

Čak i uz procedure koje su uvedene zbog konzultacija sa javnim mnijenjem, pregovarački proces TTIP-a je mutan, nedemokratski, i odvija se između europskih i američkih kompanija, izvan vidokruga građana Europe.

Europska komisija je države-članice EU savjetovala na primjenu “radikalno različitih” strategija popularizacije TTIP-a, “koja se treba usmjeriti na analizu pozitivnih aspekata partnerstva za svaku članicu”.

Uzimajući u obzir činjenicu kako su carinski troškovi ionako mali između EU i USA, cilj pregovora je harmonizacija legislative između partnera.

Legislativa EU i USA harmonizacijom će biti svedena na najmanji zajednički nazivnik kako bi bila što popustljivija.

U tom cilju, raspravljalo se i o osnivanju Vijeća za regulatornu suradnju koje će biti sastavljeno od postavljenih a ne izabranih članova. Vijeće će biti u stanju kreirati i zamijeniti EU legislativu ostavljajući dogovor o tome tko će dalje usvajati legislativu otvorenim.

U ovom trenutku glavni cilj je kreiranje strukture TTIP; sve mjere koje su predlagali sudionici neće biti uvrštene u tekst sporazuma, o tim zahtjevima odlučivati će Vijeće za regulatornu suradnju naknadno, iza zatvorenih vrata.

U TTPI su također uključeni i mehanizmi za rješavanje konflikata između investitora i država koji multinacionalnim kompanijama omogućuju da protiv država podnose tužbe (izvan njihovih nacionalnih sudova) i to zbog gubitka profita prouzročenog prenagljenim postupcima država, u slučaju da neki novi nacionalni zakon demokratskim putem stupi na snagu.

Opozicija protiv ovakvih mehanizama raste, nekoliko država ih je već napustilo zbog činjenice kako je vrlo teško osigurati nepristranost takvih sudaca. Osim što je riječ o odlično plaćenim odvjetničkim uredima velikih međunarodnih kompanija koji bi bili umiješani u parnice, ne postoji nikakav etički kodeks, bili bi u stanju braniti slučajeve u zemljama u kojima su u isto vrijeme odvjetnici suprotne strane. U parnicama je već uobičajen znatno veći broj pobjeda kompanija nego država.

Raniji ishodi pokazuju kako ovaj mehanizam vodi ili prema velikim financijskim nagodbama sa multinacionalnim kompanijama ili države obeshrabruje za pokretanje sudskih postupaka.

Što se tiče sporazuma o partnerstvu, Europski parlament imat će jedino pravo reći “da” ili “ne”, bez mogućnosti promjene njegovih odredbi.

Svi raspoloživi podaci potječu iz najava ili dokumenata koji su “procurili” iz nevladinog sektora. Zbrini pregled mjera koji slijedi odnosi se na međunarodne slučajeve u koji su bili umiješani ili EU ili USA.

Neke posljedice TTIP-a nisu čak ni nove.

U zemljama EU koje su provele strukturnu prilagodbu od strane Trojke, kao što je Portugal, najveći broj tih mjera je već proveden.

Pregovori su započeli u lipnju 2013. i očekuje se da bi mogli završiti sredinom 2016.

Evo što je na kocki za članice Europske unije:

ZAŠTITA OKOLIŠA: Snižavanje standarda zaštite okoliša, suglasnost za ekstrakciju plina i nafte iz škriljevca (fracking), prodaja proizvoda sa netestiranim kemikalijama, deregulacija količine emisije ispušnih plinova u avio-sektoru.

SIGURNOST HRANE: Agresivna konkurencija američkih agro-industrijskih tvrtki, odobrenje genetski modificiranih organizama (GMO), dezinfekcija mesa upotrebom klora.

ZAPOŠLJAVANJE: Lažna obećanja o potražnji radne snage, porast nezaposlenosti u raznim sektorima, nema smanjenja predviđenih negativnih posljedica TTIP-a, snižavanje plaća i prava radnika, povećana prekarnost.

ZDRAVLJE: Produljenje trajanja patenata na lijekove čini nemogućim prodaju generičkih lijekova po nižim cijenama, moguća privatizacija hitnih službi, prodaja proizvoda sa netestiranim kemikalijama.

SLOBODA I PRIVATNOST: Pokušaj vraćanja ACTA-e, povreda privatnosti i slobode izražavanja, pretvaranje pružatelja usluga interneta u privatnu policijsku silu za nadzor za račun privatnog sektora, blokada istraživanja, jačanje prava na intelektualno vlasništvo.

FINANCIJSKE USLUGE: Liberalizacija i deregulacija financijskih usluga, povećano sudjelovanje financijskog sektora u zakonodavnoj proceduri, slobodnije stvaranje novih financijskih instrumenata, poticaj bankama za preseljenje u zemlje nižih poreza

This article is also available in:

Translate this in your language

Like this Article? Share it!

Leave A Response